Tržište krivotvorenih lijekova svake godine u svijetu ubija tisuće ljudi i ostavlja velik broj paraliziranih ili s teškim zdravstvenim posljedicama zbog proizvoda koji su kontaminirani ili stari2.

Ujedinjujući se u borbi protiv krivotvorenih lijekova, Teva je izbacila revolucionarni novi 2D barkod koji bi mogao stati na kraj opasnim lažnim lijekovima. Ulaganjem više od 100 milijuna dolara, Teva je razvila novu tehniku serijalizacije kako bi osigurala autentičnost proizvoda i veću sigurnost  maloprodajnim lancima i potrošačima te spriječila nezakonite zarade.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da prihodi od krivotvorenih lijekova iznose oko 200 milijardi dolara, što je oko 10-15 posto trgovine u farmaceutskom sektoru u svijetu 3 . Takvi se lijekovi prodaju na crnom tržištu, putem interneta, a u nekim slučajevima lažni lijekovi daju se pacijentima kao lijekovi na recept.

Budući da se uporaba takvih lažnih lijekova povećava u cijelome svijetu, Teva je dodatno otežala krivotvorenje svojih lijekova 2D barkodom uz pripadajući identifikacijski broj za globalno praćenje na 326 linija proizvoda. Teva planira uvođenje novih barkodova, a od 2015. godine projekt serijalizacije vodi programska menadžerica Galit Meyran.

Meyran vjeruje da barkod može pacijentima pružiti sigurnost u proizvode koje uzimaju. „Taj malen barkod ima golem utjecaj na zdravlje naših pacijenata i ispunjava obećanje našeg brenda. Kupac može provjeriti ima li autentičan proizvod i uvjeriti se da mu nitko ne pokušava prodati krivotvoreni lijek.”

Farmaceutska industrija već dugo stavlja naglasak na sljedivost u borbi protiv krivotvorenja, ali to nije spriječilo kriminalne skupine da proizvode i uspješno prodaju krivotvorene lijekove. Krivotvoritelji su replicirali sve vrste lijekova, od lijekova za AIDS do lijekova protiv malarije, a procjenjuje se da  je svaki 10. medicinski proizvod u zemljama s niskim i srednjim prihodima ispod standarda ili krivotvoren, tvrdi WHO4 .

Meyran, koja je radi ostvarenja ovoga projekta radila sa stotinama zaposlenika u 38 Tevina pogona diljem svijeta, dodaje: „U Tevi ne stajemo na proizvodnji i puštanju proizvoda na tržište. Poduzimamo sve mjere kako bismo osigurali da pacijenti i farmaceuti mogu provjeriti je li lijek koji imaju autentičan Tevin lijek.”

Posljednjih godina Teva surađuje s državama i carinicima diljem svijeta kako bi pokušali zaustaviti opskrbu krivotvorenim lijekovima. Teva je 2013. godine pomogla razotkriti složenu operaciju krivotvorenja nakon što je pacijent u Njemačkoj uočio pogrešku u pisanju na pakiranju lijeka i obratio se kompaniji. Teva je na to reagirala tako da je kupila dio sumnjivog proizvoda radi testiranja u vlastitim laboratorijima i otkrila da premda je lijek sadržavao originalne farmaceutske sastojke, nije bio njihov proizvod, kako se navodilo na ambalaži.

Za borbu protiv sve veće prijetnje krivotvorenih lijekova i rješavanje regulatornih promjena, Teva će promijeniti pakiranje milijardi tableta i kapsula proizvedenih svake godine kako bi uključili nove barkodove. U Tevi je ovo prvi projekt koji se ostvarivao u tako velikom broju različitih odjela, kroz suradnju s globalnim i lokalnim timovima diljem svijeta.

Meyran, bivša direktorica odjela za informatičke rizike koja radi u Tevi šest godina, dodala je da je projekt rezultat godina suradnje nekoliko desetaka odjela. „Ovaj projekt uključivao je globalni tim, uključujući grafičko uređenje, nabavu, lanac opskrbe, pakiranje i mnoge globalne menadžere”, rekla je.

„Ovo je značajan globalni program za kompaniju koji će utjecati na sva područja našeg poslovanja. Veliko je dostignuće vidjeti suradnju tolikog broja različitih odjela radi razmjene znanja.
To je poput filharmonijskog orkestra u kojem se glazbenici moraju savršeno precizno uskladiti kako bi skladba bila jasna i dobro zvučala”, dodaje. „Bilo je izazovno, ali ponosna sam na tim koji je to sve ostvario.”

Povijesno gledano, uporaba krivotvorenih lijekova nije raširena u industrijaliziranim zemljama kao što su SAD ili zapadna Europa, iako mnogi potrošači danas koriste internet za kupovinu jeftinih lijekova pa tako prodaja lažnih lijekova raste diljem svijeta. SZO procjenjuje da u Africi i u nekim dijelovima Azije i Južne Amerike udio lažnih lijekova može doseći 20-30 posto tržišta5 . Prodaja krivotvorenih lijekova često negativno utječe na one koji žive u zemljama trećeg svijeta, a prodaja tih lijekova također je otkrivena na visoko uređenom tržištima SAD-a i EU-a.

Za borbu protiv ogromne štete uzrokovane uporabom krivotvorenih lijekova, američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) i Europska unija (EU) uvode planove da se osigura serijalizacija svake zapakirane jedinice. Ruska Federacija također planira provesti sličnu uredbu do siječnja 2020. godine.

 

___________________________________________________________________________________________

Prikaz izvora:

1 Izvor: https://www.strategyand.pwc.com/reports/counterfeit-pharmaceuticals

2 Izvor: https://www.economist.com/node/21564546

3 izvor: http://www.who.int/bulletin/volumes/88/4/10-020410/en/

4 Izvor: http://www.who.int/bulletin/volumes/88/4/10-020410/en/

5 Izvor: http://www.who.int/medicines/regulation/ssffc/publications/gsms-report-sf/en/